


| DETROIT AUTO SHOW 2010. (11.- 24.01.) |
|
|
|
Elektroauti i hibridi za sutra, uglancana klasika za danas
Danas je otvoren prvi ovogodišnji međunarodni sajam automobila otvorit će sutra, 11. siječnja, u Detroitu, svoja vrata za više od tisuću predstavnika sedme sile i stotine tisuća posjetitelja, pristiglih u američku saveznu državu Michigan sa svih pet kontinenata, kako bi iz prve ruke upoznali sve vodeće svjetske trendove iz područja automobilizma i autoindustrije te prisustvovali premijernim predstavljanjima novih prototipova i već dovršenih proizvodnih modela automobila, prvenstveno namijenjenih američkom, ali i globalnom tržištu. Paljenjem svjetala u kultnoj izložbenoj hali Cobo centra, North American International Auto Show, odnosno NAIAS'2010, po 94. puta će već tradicionalno označiti početak nove godine u automobilskom biznisu. No, ove godine malo će toga podsjećati na ranije salone održane u američkoj kolijevci automobilizma. Usprkos neizbježnom predstavljanju niza skupocjenih, superluksuznih limuzina i egzotičnih sportskih jurilica, namijenjenih razmaženoj elitnoj populaciji slavnih, bogatih i razmetnih, glavni naglasci ovogodišnjeg salona bit će na novim, vrhunskim tehnologijama, prvenstveno usmjerenima na smanjivanje zagađivanja okoliša i potrošnje klasičnih goriva, odnosno njihove što bezbolnije zamjene alternativnima. Stoga će najsjajnije zvijezde ovogodišnje izložbe nedvojbeno biti maleni, lagani i aerodinamični, ali vrhunski opremljeni prototipovi i već dovršeni modeli, s hibridnim ili potpunim električnim pogonom, poput Fiata 500 EV, BMW-a Active E i Chevroleta Volt. I najrasniji američki modeli postali su tijekom zadnje godine dana izrazito manji i štedljiviji od ranijih te sve više nalikuju europskima i dalekoistočnima, dok su divovski mastodonti praktički pometeni sa scene. Primjerice, američki ford Ford svoju budućnost gradi na modelima od kojih će nekolicina dijeliti platformu s europskim Focusom. Pretkazanje netom opisanih aktualnih trendova, još prije samo dvije godine zvučalo bi kao vrhunska znanstvena fantastika. Početkom 2008. Rick Wagoner, nedodirljivi vrhovnik tada još najvećeg svjetskog automobilističkog koncerna General Motors, pompozno je u tom istom detroitskom Cobo centru kao top-proizvod najavio Hummer HX Concept. Alan Mulally, glavni bos Forda, istovremeno je najveće nade polagao je u divovski pick-up F-150, dok se Robert Nardelli, šef Chryslera, najviše dičio premijerom 6-metarskog pick-upa Dodge Ram. U iste gajde s američkim triom najvećih i najmoćnijih proizvođača zapuhao je i Europljanin Dietrich Zetsche, glamurozno predstavivši Mercedes-Benz GL.Svi su se kao pijani plota držali tradicionalne američke koncepcije izrade ogromnih teških dinosaura na četiri kotača, pogonjenih naglašeno snažnim, robusnim motorima velikog radnog obujma i proporcionalno velike potrošnje goriva. Nakon što se u ljetu te 2008. s Pirinejskog poluotoka, svijetu u pohode, potiho krenula gospodarska recesija, čije su prve posljedice do kraja godine već pokucala na svačija vrata, američki proizvođači nastavili su glumiti Engleze, kao da se sve to događa nekom drugom. Tvrdoglavo su nastavili s nizom pogrešnih strateških poteza, gomilajući gubitke i ubrzano gubeći tržište. Wagonera kao da nije brinulo što je te godine Toyota General Motorsu uvjerljivo preotela do tada desetljećima neosvojivu krunu vodećeg svjetskog proizvođača po broju prodanih vozila. Kao da se nije primijetio kako je prije godinu dana salon u Detroitu održan bez nazočnosti Nissana, Suzukija, Mitsubishija, Land Rovera, Ferrarija, Porchea i Rolls-Roycea. Titanik je nastavio ubrzano tonuti uz vesele zvuke regtimea. No, već u proljeće su gubici trojice najvećih američkih proizvođača bili toliki da su odlučili zatražiti pomoć države. Umjesto da skrušeno dopužu na koljenima, spomenuti vrhovnici doplahutali su u Washington na sastanak s predsjednikom Obamom u mesijanskom stilu, svaki u svojem pozamašnom luksuznom zrakoplovu.Stečajevi su ipak bili neminovni, kao posljedica pretjeranog rasta, lošeg predviđanja svjetskih trendova i serija katastrofalno glupih poteza, koje su čelni ljudi tih kompanija, usmjereni na međusobno nadmetanje, povlačili desetljećima. General Motors je samo u zadnjih godinu dana gubio približno milijardu dolara mjesečno pa je sudu u New Yorku podnio zahtjev za bankrotom, navevši kako ima 173 milijarde dolara duga e da mu cjelokupna imovina trenutno vrijedi 82 milijarde. Rekonstrukcija kompanije pod nadzorom suda i države počela je samo nekoliko sati nakon što je taj isti sud odobrio talijanskom Fiatu kupnju dionica također propalog Chryslera. Uslijedila je totalna rasprodaja, ukidanje polovine povijesnih brandova pod okriljem GM-a uz ozbiljno sudjelovanje države, koja je veliki broj otkupljenih dionica podijelila strukovnim sindikatima, drugim riječima radnicima. Na mjestu glavnog šefa GM-a umjesto smijenjenog Wagonera postavljen je Edward Whitacre, a njegovog zamjenika iskusni Bob Lutz. Nardellija je u Chrysleru zamijenio Bob Kidder, dok su Fordu, formalno pod upravom Williama Claya Forda, svi konci ostali u rukama Mulallyja. Novi ljudi s novim zamislima, oštro su promijenili trendove. U međuvremenu, svjetska kriza kao da se počela povlačiti prema Jugoistočnoj Europi pa i posrnula američka autoindustrija, od čije je propasti, zahvaljujući izvrsnoj politici razvitka najviše koristi imao Volkswagenov koncern, koji je po broju prodanih automobila u međuvremenu premašio Toyotu, stidljivo bilježi prve znakove oporavka. Njegovi najpouzdaniji pokazatelji bit će glamurozne premijere sofisticirano opremljenih i tehnološki vrhunski dotjeranih mališana s pogonskim rješenjima budućnosti. Autoportal.hr 11.01.2010
|
||
| < Prethodno | Sljedeće > |
|---|